Dvostruko oporezivanje u BiH – kako nastaje i kako ga zakonito izbjeći
Dvostruko oporezivanje u BiH nastaje kada isti dohodak podliježe poreskoj obavezi i u BiH i u državi iz koje novac dolazi. Najčešće se primijeti tek na izvodu: vlasnik firme fakturiše klijentu iz Njemačke ili Austrije, a na račun stigne manje nego što je fakturisano. Razlika nije greška klijenta — to je porez zadržan po odbitku u državi izvora. Isti taj dohodak zatim ulazi i u poresku osnovicu u BiH.
Problem je rješiv, ali ne sam od sebe. Države ga uređuju bilateralnim sporazumima koji nose zvaničan naziv ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu. U ovom vodiču objašnjavamo kako do njega dolazi, koje oblike ima, koga pogađa i kako se ti sporazumi primjenjuju u praksi.
Šta je dvostruko oporezivanje i zašto nastaje
Do dvostrukog oporezivanja dolazi kada dvije države istovremeno imaju pravo da oporezuju isti dohodak. Nijedna pri tome ne krši propise — obje postupaju po sopstvenim zakonima, a ti se zakoni u međunarodnom poslovanju redovno preklapaju.
Princip rezidentnosti znači da država oporezuje ukupan dohodak svojih poreskih rezidenata, bez obzira na to gdje je ostvaren. Ako ste rezident jedne države, ona polaže pravo i na dohodak zarađen u inostranstvu.
Princip izvora znači da država smije oporezivati dohodak nastao na njenoj teritoriji, bez obzira na to ko ga prima. Isplata prema inostranom pružaocu usluga i dalje je dohodak čiji je izvor u toj državi.
Kada privredno društvo iz jedne države naplati uslugu klijentu iz druge, oba principa se aktiviraju na isti iznos. Država izvora zadržava porez po odbitku prilikom isplate, a država rezidentnosti isti dohodak uključuje u godišnju osnovicu. U tom slučaju, bez primjene sporazuma, isti dohodak biva oporezovan dvaput.
Dva oblika: pravno i ekonomsko
Razlika između ova dva oblika nije akademska — rješavaju se različitim mehanizmima.
Pravno dvostruko oporezivanje postoji kada isto lice plaća porez na isti prihod u dvije države. Primjer: konsultantska firma registrovana u BiH fakturiše klijentu u Austriji. Klijent zadržava porez po odbitku i uplaćuje ga austrijskoj poreskoj upravi, a firma isti prihod prijavljuje kao dobit u BiH. Ovaj oblik rješava se međudržavnim ugovorom.
Ekonomsko dvostruko oporezivanje postoji kada isti novac bude oporezovan kod dva različita subjekta. Najčešći primjer: firma plati porez na ostvarenu dobit, a zatim vlasnik plati još jedan porez kada tu već oporezovanu dobit isplati sebi. Ovaj oblik ne rješava se ugovorom, već izborom jurisdikcije u kojoj druga faza oporezivanja ne postoji ili je niska.
Koga najčešće pogađa
Firme koje pružaju usluge inostranim klijentima. IT firme, agencije i konsultanti su najizloženiji, jer mnoge države primjenjuju porez po odbitku na isplate prema inostranim pružaocima usluga. Klijent zadrži dio iznosa prije isplate, a vi taj novac vraćate kroz proceduru u stranoj državi — ako je uopšte pokrenete. U praksi većina ne pokrene.
E-commerce prodavci. Prelaskom praga prometa u pojedinoj državi nastaje obaveza registracije za PDV i lokalna poreska obaveza, nezavisno od toga gdje je firma registrovana. Kombinovano sa obavezama u matičnoj državi, upravljanje postaje složeno već kod nekoliko tržišta.
Holding i grupne strukture. Svaka isplata između zavisnog društva i matice prolazi kroz poreske sisteme obje države. Bez ugovora koji snižava stopu poreza po odbitku, ukupno opterećenje može poništiti finansijsku logiku same strukture.
Vlasnici koji žive u jednoj, a firmu imaju u drugoj državi. Bez jasno dokumentovane poreske rezidentnosti, obje države mogu tvrditi da ste njihov rezident. Ovo je čest slučaj kod vlasnika iz regiona koji žive u nekoj od država EU.
Ako naplaćujete iz više država, struktura firme određuje koliko od naplaćenog stvarno zadržite.
Sjedište u Brčko distriktu daje pristup mreži ugovora koje BiH primjenjuje.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Države ovaj problem rješavaju bilateralnim sporazumima kojima unaprijed dijele pravo oporezivanja. Zvaničan naziv im je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, a dvije države koje ga zaključuju u samom tekstu se nazivaju države ugovornice.
Bosna i Hercegovina primjenjuje oko četrdeset takvih sporazuma — dio je potpisala samostalno, a dio preuzela notifikacijom o sukcesiji. Mreža pokriva ključne partnere, uključujući Njemačku, Austriju, Italiju, Holandiju i Tursku. Od susjeda, sporazume sa BiH imaju Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, a Srbija i Hrvatska su ujedno i tržišta sa kojih firme iz Distrikta najčešće naplaćuju. Aktuelan spisak vodi Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Svaki sporazum uređuje četiri stvari:
Stalnu poslovnu jedinicu — pod kojim uslovima se smatra da privredno društvo ima poresku prisutnost u drugoj državi ugovornici. Bez tog pravila, gotovo svaka aktivnost u inostranstvu mogla bi zasnovati lokalnu obavezu.
Podjelu prava po vrsti dohotka — poslovna dobit, dividende, kamate, autorske naknade i dohodak od nepokretne imovine tretiraju se odvojeno. Za svaku kategoriju propisano je koja država smije oporezivati taj dohodak i do kog iznosa. Kod dividendi i kamata obje države po pravilu smiju oporezivati isti iznos, ali je stopa u državi izvora ograničena gornjim limitom.
Metod otklanjanja — metod izuzimanja ili metod kredita. U prvom slučaju država rezidentnosti izuzima dohodak koji je već oporezovan u drugoj državi ugovornici. U drugom slučaju taj dohodak ulazi u domaću osnovicu, ali se plaćeni strani porez odbija od obaveze, pa se plaća samo razlika.
Kriterijume rezidentnosti — redoslijed pravila po kojem se određuje čiji ste rezident kada obje države to tvrde.
Sporazumi imaju jaču pravnu snagu od domaćih propisa. Ako se odredba sporazuma razlikuje od rješenja u domaćim zakonima, primjenjuje se sporazum. Za države ugovornice obaveza važi u oba smjera — isto pravilo koje štiti društvo iz BiH u Njemačkoj štiti i njemačko društvo ovdje.
Kako se ugovor primjenjuje u praksi
Sporazum ne djeluje sam od sebe. Da bi se primijenio, potrebno je dokazati da ste rezident države ugovornice.
Osnovni dokument je potvrda o poreskoj rezidentnosti, koju izdaje nadležni organ. Dostavljate je isplatiocu u inostranstvu prije isplate. Na osnovu nje isplatilac primjenjuje sniženu stopu iz sporazuma umjesto pune domaće — pa veći dio dohotka stiže direktno na račun, bez naknadne procedure povrata.
Ako je dio poreza ipak zadržan u drugoj državi, taj iznos se u godišnjoj prijavi tretira kao poreski kredit, prema metodu koji propisuje konkretan sporazum.
Isti princip važi i obrnuto: kada firma iz Distrikta isplaćuje dohodak stranom pravnom licu, snižena stopa primjenjuje se samo ako primalac dostavi dokaz o rezidentnosti. Dokumentacija nije formalnost, nego uslov u oba smjera.
Rok važenja potvrde razlikuje se po državama, pa se u praksi pribavlja jednom godišnje. Greška koja se najčešće ponavlja jeste da se potvrda dostavlja tek nakon što je porez već zadržan. U tom slučaju ostaje samo procedura povrata u stranoj državi — traje mjesecima, zahtijeva prevode i ovjere, a zbog troška se često nikada ni ne pokrene.
Šta ovo znači za firmu iz Brčko distrikta
Firma registrovana u Brčko distriktu je punopravno pravno lice Bosne i Hercegovine i ima pravo da koristi cijelu mrežu ugovora koje BiH primjenjuje. To je konkretna prednost za firme čiji su klijenti u državama sa visokim porezom po odbitku.
Uz to, Brčko distrikt ima sopstveno poresko zakonodavstvo, odvojeno od entitetskih. Stopa poreza na dobit iznosi 10%, a tretman isplata vlasniku razlikuje se od onog u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Važno je razumjeti i granicu: registracija u Brčkom rješava pitanje pristupa ugovorima i lokalnog poreskog okvira, ali ne ukida obaveze koje imate u državi u kojoj lično živite. Ako ste poreski rezident druge države, njeni propisi i dalje se primjenjuju na vaš lični prihod. Zbog toga se odluka o jurisdikciji uvijek posmatra zajedno sa pitanjem lične rezidentnosti, a ne odvojeno.
Za firme koje razmatraju gdje registrovati sjedište zbog međunarodnog poslovanja, relevantni su i pravni okvir i praktične procedure — o čemu više u vodiču o ofšor kompaniji u Brčkom.
Pitanje jurisdikcije i pitanje lične rezidentnosti rješavaju se zajedno.
Preuzimamo dokumentaciju, komunikaciju sa institucijama i cijeli postupak.
Koraci koje treba preduzeti
- Mapirajte izvore prihoda. Napravite spisak država iz kojih naplaćujete i provjerite da li BiH sa svakom od njih primjenjuje ugovor.
- Utvrdite stopu iz ugovora. Za svaku vrstu prihoda — usluge, dividende, kamate, autorske naknade — ugovor propisuje drugačiji limit.
- Dokumentujte poresku rezidentnost. I firme i vašu ličnu, ako živite u drugoj državi.
- Pribavite potvrdu i dostavite je isplatiocima prije naredne fakture, ne poslije.
- Provjerite pravila o kontrolisanim inostranim društvima u državi u kojoj živite, jer ona mogu uticati na tretman firme registrovane u inostranstvu.
Sledeći korak je sjedište iz kojeg možete koristiti tu mrežu sporazuma.
Pripremu dokumentacije, komunikaciju sa institucijama i cijeli postupak preuzimamo mi.
Često postavljana pitanja
Da li je izbjegavanje dvostrukog oporezivanja legalno?
Jeste. Primjena međudržavnih ugovora je mehanizam koji su države same uspostavile i koji se koristi na osnovu propisane dokumentacije. Razlikuje se od utaje poreza, koja podrazumijeva prikrivanje prihoda ili lažno prijavljivanje.
Da li BiH ima ugovor sa mojom državom?
BiH primjenjuje oko četrdeset ugovora, uključujući sve ključne evropske ekonomije. Za konkretnu državu i vrstu prihoda provjerite aktuelan spisak Ministarstva finansija i trezora BiH ili nas kontaktirajte.
Ko izdaje potvrdu o poreskoj rezidentnosti?
Poreska uprava nadležna prema sjedištu firme. Za firme registrovane u Brčko distriktu to je Poreska uprava Brčko distrikta BiH.
Šta ako je porez već zadržan u inostranstvu?
Tada se primjenjuje metod iz ugovora — kredit ili izuzimanje. Zadržani iznos se dokumentuje potvrdom stranog isplatioca i koristi u godišnjoj prijavi.
Mogu li imati firmu u Brčkom, a živjeti u drugoj državi?
Formalno da, ali poreski tretman zavisi od propisa države u kojoj živite. Pojedine države imaju pravila o kontrolisanim inostranim društvima — prema tim zakonima, društvo registrovano u inostranstvu može se pripisati vlasniku, pa se njegov dohodak oporezuje kod njega lično. Provjeriti prije registracije, ne poslije.