Porez na dividendu – sve što treba da znate u 2026.

Porez na dividendu jedna je od najvažnijih obaveza za vlasnike firmi i investitore, posebno u periodima kada se menjaju propisi ili uvode nova poreska pravila. Kako 2026. godina donosi veću pažnju na transparentnost poslovanja i usklađivanje poreskih sistema u regionu, mnogi preduzetnici i fizička lica žele da razumeju kada nastaje obaveza plaćanja poreza, kolika je stopa i na koga se odnosi. Ovaj vodič pruža jasan i pregledan uvid u to kako funkcioniše porez na dividendu u Bosni i Hercegovini, šta se smatra oporezivom isplatom i koje su osnovne razlike za rezidente i nerezidente — bez komplikovanog pravnog jezika.

Šta je porez na dividendu? (osnovne definicije)

Porez na dividendu predstavlja oblik oporezivanja dobiti koju vlasnici kompanija primaju nakon raspodele profita. Reč je o posebnoj kategoriji prihoda koja se razlikuje od zarade, prihoda iz ugovora o delu ili prihoda od samostalne delatnosti, jer ne proizlazi iz rada, već iz vlasničkog učešća u preduzeću. Države propisuju posebne stope i pravila za ovaj tip prihoda, a način obračuna može varirati u zavisnosti od toga da li se dividenda isplaćuje rezidentu, nerezidentu ili pravnom licu.
Za vlasnike firmi i investitore važno je razumeti razliku između prihoda od dividendi i drugih poreskih kategorija, jer se na njih primenjuju drugačiji rokovi, stope i eventualne olakšice. Jasno poznavanje ovih pravila omogućava precizno planiranje raspodele dobiti i izbegavanje dvostrukog oporezivanja, posebno u međunarodnom poslovanju.
Za preduzetnike koji razmišljaju o međunarodnoj strukturi poslovanja, više informacija o tome kako funkcioniše offshore kompanija možete pronaći ovde.

Kada nastaje obaveza plaćanja poreza na dividendu?

Obaveza plaćanja poreza na dividendu nastaje onog trenutka kada kompanija donese odluku o raspodeli dobiti i kada dividenda postane dostupna vlasniku. To može biti i pre same isplate novca, jer se oporezuje pravo na prihod, a ne samo fizički transfer sredstava.
Ko je obveznik?
Obveznik je lice koje prima dividendu — fizičko ili pravno. U nekim slučajevima kompanija koja isplaćuje dividendu obračunava i uplaćuje porez po odbitku.
Više vlasnika
Kada postoji više članova društva, porez se obračunava proporcionalno njihovim udelima ili prema internom dogovoru o raspodeli dobiti.

Šta se smatra isplatom dividende?

Dividenda se smatra isplaćenom kada je:
Dakle, poreska obaveza nastaje i kada je dividenda „raspoloživa“, čak i bez stvarnog novčanog transfera.

Ko sve plaća porez na dividendu?

Porez na dividendu primenjuje se na različite kategorije obveznika, bez obzira na to da li se prihod ostvaruje u zemlji ili inostranstvu. U nastavku su osnovne grupe koje podležu oporezivanju.

1. Fizička lica

Sva fizička lica koja primaju dividendu — bilo kao vlasnici udela u kompaniji ili kao akcionari — obveznici su poreza. Poreska stopa zavisi od propisa države u kojoj se prihod ostvaruje.
2. Pravna lica
Kada dividendu prima druga kompanija, ona takođe može biti oporezovana. U pojedinim jurisdikcijama postoje izuzeci (npr. matične kompanije, određeni holding modeli), ali se primena razlikuje po zemlji.
3. Rezidenti i nerezidenti
4. Jednostavan primer
Ako je kompanija isplatila dobit vlasnicima:
— svi podležu porezu na dividendu prema propisima koji važe za rezidente i nerezidente, uz mogućnost primene sporazuma o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Kolika je stopa poreza na dividendu u BiH?

Za razliku od mnogih zemalja u regionu, Bosna i Hercegovina ne oporezuje isplatu dividendi. To znači da je stopa poreza na dividendu 0%, bez obzira na to da li se dividenda isplaćuje rezidentima ili nerezidentima. Zbog ovakvog modela oporezivanja, BiH predstavlja atraktivnu jurisdikciju za vlasnike firmi koji žele jednostavniji finansijski okvir i manji poreski teret.
Jedinstvena pravila u oba entiteta i u Brčko Distriktu
Bez obzira gde je firma registrovana:
dividende se ne oporezuju i ne postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku.
Ovo pravilo važi i za fizička i za pravna lica, uključujući strane investitore.
Zašto je ovo važno za vlasnike firmi?
Model oporezivanja u BiH omogućava:
Zbog ovih razloga, mnogi preduzetnici koji razmišljaju o međunarodnoj poslovnoj strukturi detaljnije istražuju mogućnosti koje nudi BiH. Za pregled modela koji podržavaju globalno poslovanje pogledajte naš vodič o offshore kompanijama.
Zemlja Porez na dobit Porez na dividendu Ukupno
BIH (Brčko) 10% 0% 10%
Srbija 15% 15% 25%
Hrvatska 10–18% 12% 22–30%
Crna Gora 9% 9% 18%
Kipar 12.5% 17% 29.5%
Luksemburg 21.84% 0% 21.84%
Malta 35% 0% 35%
Irska 12.5–25% 10% 22.5–35%
Kako se računa efektivna stopa?
Efektivna stopa nije prost zbir poreza na dobit i poreza na dividendu, jer se dividenda oporezuje na neto dobit (nakon plaćenog poreza na dobit).
Opšta formula

Efektivna stopa =
CIT + (1 i CIT) x porez na dividendu*CIT = corporate income tax (porez na dobit)

Primjer

Ako je porez na dobit 10%, a porez na dividendu 10%, ukupno oterećenje nije 20%, već 19%, jer se drugi porez obračunava na preostalih 90%.

U brojevima

Dobit: 100.000 €
Porez na dobit (10%) → 10.000 €
Preostaje → 90.000 €
Porez na dividendu (10%) → 9.000 €
Ukupno plaćeni porezi: 19.000 €
Efektivna stopa: 19%

Kako se obračunava porez na dividendu? (primeri obračuna)

Iako se u Bosni i Hercegovini ne plaća porez na dividendu (stopa je 0%), važno je razumeti kako izgleda proces obračuna i šta se formalno evidentira. Obračun je jednostavan: isplaćeni iznos dividende ujedno predstavlja i ukupan iznos koji vlasnik prima, bez dodatnih poreskih obaveza.
Opis procesa obračuna
  1. Firma donosi odluku o raspodeli dobiti.
  2. Utvrđuje se iznos koji se isplaćuje svakom vlasniku.
  3. Budući da ne postoji porez po odbitku, isplaćeni iznos = konačan iznos dividende.
  4. Firma evidentira isplatu u finansijskoj dokumentaciji.
Nema obračuna stope, poreskih prijava niti dodatnih davanja u vezi sa dividendom.
Praktični primer 1: Isplata dividende od 10.000 KM
Firma odlučuje da vlasniku isplati 10.000 KM dividende.
U bilansima firme knjiži se odluka o raspodeli dobiti, ali nema umanjenja iznosa po osnovu poreza.
Praktični primer 2: Isplata dividende nerezidentnom licu
Vlasnik firme živi i posluje u drugoj državi (npr. Srbija ili Nemačka).
Napomena: Nerezident može imati poreske obaveze u svojoj državi rezidentnosti, u zavisnosti od lokalnih propisa. Sa stanovišta BiH, isplata je neoporeziva.

Kada firma smije da isplati dividendu

Postojanje dobiti u bilansu ne znači automatski i pravo na isplatu. Prije nego što se donese odluka o raspodjeli, moraju biti ispunjeni uslovi koje propisuje zakon o privrednim društvima. Isplata izvršena bez tih uslova može biti osporena, a u pojedinim slučajevima vlasnik je dužan da primljeni iznos vrati društvu.

Uslovi koji moraju biti ispunjeni

Pokriveni gubici iz ranijih godina. Ako društvo iz prethodnih perioda nosi prenesene gubitke, tekuća dobit se prvo koristi za njihovo pokriće. Raspodjeli podliježe samo ono što preostane.

Izdvojene zakonske rezerve. Ako je društvo obavezno da formira rezerve, i one se izdvajaju prije nego što se utvrdi iznos raspoloživ za raspodjelu.

Sposobnost izmirenja obaveza. Isplata ne smije dovesti društvo u položaj da ne može da servisira dospjele obaveze. Ovo je uslov koji se u praksi najčešće previdi, jer se gleda samo bilans stanja, a ne i stvarna likvidnost u narednim mjesecima.

Usvojen finansijski izvještaj. Odluka o raspodjeli donosi se na osnovu usvojenog izvještaja, ne na osnovu radne verzije ili procjene knjigovođe.

Isplata prije završnog računa

Vlasnici često žele da povuku sredstva tokom godine, ne čekajući završni račun. To je moguće samo pod uslovom da se raspoloživa dobit utvrdi na osnovu međuizvještaja i da su ispunjeni isti uslovi kao kod redovne raspodjele.

Rizik je konkretan: ako se na kraju godine ispostavi da je stvarna dobit manja od isplaćenog iznosa, razlika se tretira kao neosnovana isplata. Posljedica nije samo obaveza povraćaja — mijenja se i poreski tretman cijelog iznosa, jer to više nije raspodjela dobiti.

Šta konkretno mora da postoji u dokumentaciji

Za svaku isplatu potrebno je da postoji:

  • odluka skupštine odnosno osnivača, sa datumom i iznosom po svakom vlasniku
  • usvojen finansijski izvještaj na koji se odluka poziva
  • evidencija odluke u poslovnim knjigama
  • dokaz o izvršenoj isplati
  • Isplata bez pisane odluke u kontroli se ne posmatra kao raspodjela dobiti, nego kao druga vrsta primanja — sa drugačijom osnovicom i drugačijim opterećenjem nego što je vlasnik očekivao.

Uslovi za raspodjelu dobiti razlikuju se između Brčko distrikta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Gdje je firma registrovana određuje i koliko je taj postupak jednostavan — i to je odluka koja se donosi na početku, a osjeti se pri svakoj kasnijoj isplati.

Kako se porez na dividendu razlikuje u odnosu na druge vrste oporezivanja?

Porez na dividendu je samo jedan od oblika oporezivanja prihoda, ali se po svojoj prirodi značajno razlikuje od drugih poreskih kategorija u Bosni i Hercegovini.

Porez na dobit (profit kompanije)

Porez na dobit plaća sama kompanija na ostvarenu zaradu prije raspodjele dividendi. Ključna razlika:

  • porez na dobit je obaveza firme,
  • porez na dividendu odnosi se na vlasnika koji prima dio dobiti.

U BiH, posebno u Brčko distriktu, stopa poreza na dobit je jasno propisana, dok je stopa poreza na dividendu 0%, što ovaj prihod čini povoljnijim u odnosu na druge forme isplate.


Porez na prihod od kapitala

Prihodi od kapitala uključuju:

  • prodaju udjela,
  • kamate,
  • prihode od iznajmljivanja imovine,
  • dobitke od finansijske imovine.

Ovi prihodi podliježu posebnim pravilima i često različitim poreskim stopama, u zavisnosti od entiteta u BiH. Razlika u odnosu na dividendu:

  • dividenda se odnosi isključivo na raspodijeljeni profit kompanije,
  • dok se prihod od kapitala odnosi na vrijednost imovine ili investicija koje se mijenjaju tokom vremena.

Porez na plate (dohodak zaposlenih)

Ovaj porez se odnosi na primanja koja zaposleni ostvaruju kroz radni odnos — platu, naknade i druge vrste ličnih primanja. Glavne razlike u odnosu na porez na dividendu:

  • porez na plate je redovan mjesečni trošak,
  • primanja iz radnog odnosa imaju strogo definisane doprinose (penzijsko, zdravstveno, socijalno),
  • dividenda je raspodjela profita vlasnicima, ne tretira se kao radni odnos i ne uključuje doprinose.

Porez na prihod od samostalne djelatnosti

U ovu kategoriju spadaju sve vrste prihoda koje ostvaruju preduzetnici, frilenseri i druga fizička lica koja rade samostalno. Za razliku od dividendi:

  • prihod od djelatnosti oporezuje se na osnovu ostvarenog poslovnog rezultata,
  • obveznik je samostalni preduzetnik,
  • primanja se tretiraju kao aktivni prihod, dok je dividenda pasivni prihod.

Porez na dividendu i struktura vlasništva firme (šta vlasnici treba da znaju)

Iako je stopa poreza na dividendu u Bosni i Hercegovini 0%, način raspodjele dobiti i obaveze vlasnika zavise od strukture firme i međusobnih odnosa osnivača. Razumijevanje ovih elemenata važno je kako bi isplata dividende bila pravilno evidentirana i sprovedena u skladu sa propisima.

Obaveze većinskih i manjinskih vlasnika

Bez obzira na to da li neko posjeduje većinski ili manjinski udio, poreski tretman dividende je isti — dividenda se oporezuje prema važećoj stopi jurisdikcije u kojoj je firma registrovana. Međutim, razlike mogu nastati u:

  • pravu na učešće u dobiti,
  • odluci o isplati dividendi,
  • načinu glasanja na skupštini društva,
  • redoslijedu isplate kada postoji više vlasnika.

    Važno je naglasiti da raspodjela dobiti uvijek mora biti u skladu sa osnivačkim aktom i evidencijom udjela u firmi.

Kako funkcioniše raspodjela dobiti među vlasnicima

Raspodjela dobiti sprovodi se proporcionalno udjelima u vlasništvu, osim ako osnivački akt ne predviđa drugačiji model. Tipične situacije uključuju:

  • vlasnik sa većim udjelom prima veći dio dividende,
  • manjinski vlasnici dobijaju proporcionalni iznos,
  • dividenda se isplaćuje tek nakon što kompanija donese formalnu odluku o raspodjeli dobiti.


Bez obzira na strukturu vlasništva, poreski tretman ostaje isti — dividenda se smatra pasivnim prihodom vlasnika.

Ako tek planirate osnivanje firme i želite da razumijete kako se poreske obaveze primjenjuju od početka poslovanja, pogledajte vodič o otvaranju firme u BiH.

Često postavljana pitanja

Bez obzira na to da li neko posjeduje većinski ili manjinski udio, poreski tretman dividende je isti — dividenda se oporezuje prema važećoj stopi jurisdikcije u kojoj je firma registrovana. Međutim, razlike mogu nastati u:

pravu na učešće u dobiti,

odluci o isplati dividendi,

načinu glasanja na skupštini društva,

redoslijedu isplate kada postoji više vlasnika.

Važno je naglasiti da raspodjela dobiti uvijek mora biti u skladu sa osnivačkim aktom i evidencijom udjela u firmi.

Da li je dividenda isto što i raspodela dobiti?

U praksi se termini često koriste kao sinonimi. Pravno gledano, dividenda je oblik raspodele dobiti članovima društva nakon donošenja formalne odluke.
Reinvestirana dobit se ne oporezuje dodatno u momentu reinvestiranja. Poreska obaveza nastaje tek kada se dobit rasporedi vlasnicima.
  • FBiH: Dividende isplaćene nerezidentu podliježu porezu po odbitku od 5%.
  • Brčko distrikt: Ne plaća se porez po odbitku na dividende (efektivno 0%).
  • Republika Srpska: Dividende i udeli u dobiti podliježu porezu po odbitku od 10%, osim ako ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne propisuje nižu stopu.
Poreska obaveza nastaje u trenutku donošenja odluke o raspodeli dobiti. Nije presudno da li je dividenda faktički isplaćena istog momenta.

Može — prenosom opreme, nepokretnosti ili oprostom potraživanja prema vlasniku. Osnovica se u tom slučaju utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti onoga što je preneseno, a ne prema knjigovodstvenoj.

Za sada nema potvrđenih izmena poreskih stopa za 2026. godinu.

Od mnogobrojnih olakšica koje Brčko pruža ističemo sljedeće:

Naše primarne usluge su: